Webcam

webcam
Temperatura zraka:
16.3 °C
  Temperatura mora:
16 °C
Vlažnost:
91 %
  Tlak:
1011.6 hPa
Vjetar:
10 km/h SSE
  Kiša:
0 mm/h

Mobilni vodič kroz Funtanu

Turistička zajednica Funtane izradila je za Vas BESPLATNI mobilni vodič kroz Funtanu !
Aplikaciju za smartphone uređaje možete preuzeti sa Google play store

Vina Istre

sl_040211152013

Istra, pa tako i Funtana, može se pohvaliti izvrsnim vinima ovoga podneblja. U vinogorjima Istre bijeli vinski kultivari čine oko 70% sortimenta.

Međ‘u njima s gotovo 90% najzastupljenija je Malvazija istarska bijela.

Tu su još i pinot bijeli i sivi, sauvignon i chardonnay, a od crnih teran, borgonja, merlot, refošk i cabernet, te ružičasta hrvatica.

Od desertnih vina poznati su slatka malvazija i muškat (crveni i bijeli), a u posljednje vrijeme sve je veći izbor kvalitetnih lokalnih pjenušaca.

Teran se smatra udomaćenim kultivarom ovog područja te spada u preporučene kultivare u svim istarskim vinogorjima.

Muškat ruža porečki autohtoni je istarski kultivar koji je ranije bio dosta raširen u Istri i od kojeg se proizvodilo vrlo poznato i kvalitetno desertno vino. Zbog slabije rodnosti vinogradari su ga potpuno zapostavili. Posljednjih godina javlja se lagana tendencija širenja ovog kultivara.

Hrvatica crna je najvjerojatnije istarski endem. Na to upućuju usporedne analize s nekim drugim sličnim sortama pa to nije istovjetna sorta ni s onom što je u Italiji zovu croattina. Iako je uvrštena u preporučene kultivare u svim vinogorjima podregije Istre i Hrvatskog primorja malo je zastupljena u sortimentu. Pogodna je za proizvodnju ružica (rosé vina).

Svako dobro istarsko vino ide uz dobro istarsko jelo:

  • uz ovčji sir prija cabernet
  • pinot će obogatiti okus rakovice i fuža s tartufima
  • žgvacet od kokoši, maneštra i riba na gradelama prija uz istarsku malvaziju
  • kokoš pod čripnjom i brodet idu uz borgonju
  • merlot voli društvo ombola na žaru i zeca s njokima
  • nakon istarskog pršuta i kobasica pijte teran
  • uz slastice – fritule, kroštule, cukerančiće, poveticu, pandišpanju, štrudel, pincu – kušajte muškat;

Kao domaćini, ako dopuštate, predlažemo jedan ovakav slijed: za predjelo istarski pršut i ovčji sir, maneštra s bobićima a kao glavno jelo fuži s malo kuhanog kiselog kupusa ili njoki s žgvacetom, te za kraj palačinke u žavajonu. Riblji slijed neka pak bude: nekoliko kamenica, buzara sa školjkama, orada ili brancin na gradelama i nekoliko škampi na žaru.

Za vina smo već sve rekli, osim jedne napomene: kušajte hoće li vam prijati istarska supa. U slast!

Istarska rakija

Istarska rakija je alkoholno žestoko piće koje se dobiva pečenjem koma. Prilikom pečenja u kotao se dodaju razne aromatizirane trave, bobice crvene smreke, ružmarin, ruda, pelin, dunja i drugo. Najpoznatija je rakija s rudom.

Istarske povijesne crtice

U Istri je kultura vinove loze poznata iz antičkih vremena.

Vinova loza vjerojatno potječe s područja izmeđ‘u Crnog i Kaspijskog mora. S tog se područja širila u raznim smjerovima. Uzgoj loze u Grčkoj je bio razvijen još 1500 godina prije Krista, a iz Grčke se kultura vinove loze proširila u Italiju i na naš dio jadranske obale, približno 500 godina prije Krista.

Najstariji dokazi uzgoja vinove loze i proizvodnje vina na području Republike Hrvatske nalaze se u Istri. Dokaze o tome nalazimo u Raškoj dolini gdje postoji uvala Kalavojna, što na grčkom jeziku znači dobro vino (kala-dobro, oenos-vino).

U Raškoj dolini vinovu lozu donijeli su Feničani. Od Feničana su kulturu vinove loze preuzeli Histri, ilirsko pleme koje je živjelo na području Istre, i po kojem je Istra dobila ime. Rimljani koji su pokorili Histre 179. – 178. godine prije Krista zatekli su razvijeno vinogradarstvo i vinarstvo.

Na području Istre nalaze se mnogi arheološki iskopi u kojima su pronađ‘eni u kamenu klesani motivi vinove loze, ostaci muljače, preše, posude za vino…